Primorsko-goranska županija u prosincu prošle godine u Bruxellesu preuzela je titulu Europske regije sporta za 2026. godinu, čime se svrstala među europske regije koje kroz različite programe i aktivnosti sustavno potiču razvoj sporta i rekreacije.Tijekom prvih sedam mjeseci nošenja ove titule, Primorsko-goranska županija pokrenula je niz sportskih, rekreativnih i edukativnih programa diljem županije.
O dosadašnjim rezultatima projekta, povećanim ulaganjima u sport, novim programima, ali i planovima za nastavak godine te dugoročnoj ostavštini koju bi titula Europske regije sporta trebala ostaviti Primorsko-goranskoj županiji razgovarali smo s pročelnicom Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije Sonjom Šišić.
Primorsko-goranska županija u prosincu prošle godine u Bruxellesu svečano je preuzela titulu Europske regije sporta za 2026. godinu. Već na samom početku najavili ste kako će naglasak biti na dostupnosti sporta svim generacijama, većem broju sportskih događanja te poticanju građana na aktivniji način života. Kada danas pogledate prvih sedam mjeseci provedbe ovog projekta, koliko ste zadovoljni ostvarenim?
Izuzetno smo zadovoljni jer smo od samog početka željeli da titula Europske regije sporta ne ostane samo prestižno međunarodno priznanje, već da postane konkretan projekt koji će se osjetiti u svakodnevnom životu naših građana. Upravo to se i dogodilo. U proteklih sedam mjeseci pokrenuli smo niz besplatnih sportskih, rekreativnih, edukativnih i promotivnih aktivnosti koje se odvijaju diljem županije – od otoka i priobalja do Gorskog kotara. U ovih 7 mjeseci provedbe realizirano je više od 260 različitih aktivnosti, u kojima je izravno sudjelovalo više od 2.200 građana. Istovremeno, kroz medijske objave, društvene mreže, radio i TV emisije, javna događanja i promotivne aktivnosti informacije o projektu dosegnule su stotine tisuća ljudi.
Posebno nas veseli što su građani prepoznali programe koje provodimo. Sport smo doslovno izveli na trgove, šetnice, plaže, parkove, u vrtiće, škole i domove za starije osobe. Naš je cilj bio približiti sport svima, bez obzira na dob, mjesto stanovanja ili razinu sportske spremnosti, a dosadašnji odaziv pokazuje da smo na dobrom putu. Najvažnije je da stvaramo naviku kretanja i aktivnog života, a upravo to smatram najvećim uspjehom projekta.
Jedna od najznačajnijih odluka ove godine bilo je i značajno povećanje ulaganja u sport. Iz županijskog proračuna za sport je osigurano gotovo 2,3 milijuna eura, uz dodatnih više od pola milijuna eura sredstava resornog ministarstva, čime su ukupna izdvajanja premašila 2,8 milijuna eura. Istovremeno, posljednjih godina bilježe se zabrinjavajući trendovi smanjenja bavljenja sportom, posebno među mladima. Koliko upravo ovakva ulaganja mogu dugoročno promijeniti te trendove i gdje očekujete da će se njihov učinak najviše osjetiti?
Sport ne promatramo kao trošak, već kao ulaganje u fizičko i mentalno zdravlje, kvalitetu života građana, posebno djece i mladih, te dugoročnu budućnost naše zajednice. Upravo potaknuti trendovima smanjenja bavljenja sportom među djecom i mladima, u okviru Programa javnih potreba u sportu i kroz aktivnosti Zajednice sportova Primorsko-goranske županije značajno smo povećali sredstva namijenjena sportu. Poseban naglasak stavljen je na sufinanciranje ekipnih loptačkih sportova koji okupljaju najveći broj djece i mladih te zahvaljujući svojim rezultatima, vidljivosti i popularnosti imaju najveći potencijal za privlačenje novih generacija u sport. Vjerujemo da upravo kroz takve sportove možemo ostvariti najizraženiji učinak na povećanje sportske aktivnosti djece i mladih te očekujemo da će se rezultati poduzetih mjera najbrže osjetiti upravo u tom segmentu. Kako bismo dodatno motivirali mlade, u promotivne aktivnosti naslova Primorsko-goranske županije Europske regije sporta 2026. uključili smo i istaknute sportaše s područja Primorsko-goranske županije koji kao ambasadori sporta svojim rezultatima, životnim pričama i osobnim primjerom potiču djecu na bavljenje sportom i razvoj zdravih životnih navika.
Istodobno su povećana sredstva za klubove koji rade s mlađim uzrastima, dok su sredstva Ministarstva turizma i sporta usmjerena na unapređenje stručnog rada kroz financiranje županijskih trenera i instruktora. Time dodatno podižemo kvalitetu rada s djecom i mladima te stvaramo još bolje uvjete za njihov sportski razvoj.
Važno nam je istaknuti i da sport promatramo kao pravo dostupno svima. Zato kroz programe Parasportskog saveza Primorsko-goranske županije te Saveza za sportsku rekreaciju „Sport za sve“ Primorsko-goranske županije kontinuirano podupiremo sportske aktivnosti osoba s invaliditetom, osoba starije životne dobi i drugih skupina kojima tjelesna aktivnost značajno doprinosi zdravlju, socijalnoj uključenosti i kvaliteti života.
Važno nam je da sredstva ne budu usmjerena samo prema natjecateljskom sportu i infrastrukturi, nego i prema programima koji građanima omogućuju lakši pristup sportskim sadržajima.
Najveće učinke očekujemo upravo kod djece i mladih. Ako dijete od najranije dobi stekne naviku kretanja i pronađe sport u kojem uživa, veća je vjerojatnost da će ostati aktivno tijekom cijelog života. Istodobno, kroz rekreativne programe nastojimo aktivirati i odraslu populaciju koja možda nije uključena u sportske klubove.
Vjerujemo da će se dugoročni rezultati vidjeti kroz veći broj djece uključene u sport, veću razinu tjelesne aktivnosti građana te bolje zdravstvene pokazatelje. To su procesi koji ne daju rezultate preko noći, ali upravo zato danas stvaramo temelje za budućnost.
Tijekom godine pokrenut je i niz novih programa kojima se sport nastoji približiti građanima izvan klasičnih sportskih klubova i dvorana. Program “Sport na otvorenom” donio je organizirane rekreativne aktivnosti na trgove, parkove i šetnice diljem županije, dok se kroz ciklus turnira “Divlje lige” na vanjskim sportskim terenima održavaju natjecanja u pet sportova u brojnim lokalnim sredinama. Koliko su građani prihvatili ovakve programe i pokazuje li se da upravo ovakav pristup može motivirati ljude da se ponovno uključe u sport i rekreaciju?
Programi poput „Sporta na otvorenom“ i „Divljih liga“ pokazali su nam koliko je važno sport približiti ljudima tamo gdje žive. Kada sport postane dostupan na lokalnoj razini, bez članarina i formalnih prepreka, interes građana vrlo brzo raste.
Na lokacijama na kojima se provodi „Sport na otvorenom“ iz tjedna u tjedan bilježimo dobar odaziv građana svih generacija. Ljudi dolaze zbog zdravlja, rekreacije, druženja i boravka na otvorenom. Mnogi od njih možda se godinama nisu bavili sportom, a upravo su kroz ove programe pronašli motivaciju za povratak tjelesnoj aktivnosti.
Slično je i s „Divljim ligama“, koje su ponovno oživjele brojna igrališta i sportske terene. Interes građana je iznad svih očekivanja. Do sada je održano 17 turnira u vaterpolu, košarci, boćanju, nogometu i odbojci, na kojima je sudjelovalo više od 1.500 natjecatelja, a velik broj događanja prati i brojna publika. Posebno nas veseli činjenica da se prijave za većinu turnira popune već prvoga dana, što govori koliko su građani prepoznali vrijednost ovakvog koncepta. Posebno je vrijedno što „Divlje lige“ okupljaju različite generacije i vraćaju sport u zajednicu. To je upravo ono što smo željeli postići.
Posebna je pozornost ove godine usmjerena i na razvoj sportskih programa za najmlađe i najstarije stanovnike županije. Program „Rastem kroz pokret“ kroz verificirani sportski program uvodi djecu predškolske dobi u svijet tjelesne aktivnosti, dok projekt „Senior FIT PGŽ – Studentska fizioterapija za starije“ potiče redovito vježbanje i očuvanje funkcionalnosti osoba treće životne dobi. Koliko je djece i starijih osoba do sada uključeno u ove programe, kakvi su prvi rezultati te planirate li njihovo daljnje širenje na nove ustanove i lokalne sredine?
Programi za najmlađe i najstarije posebno su nam važni jer obuhvaćaju skupine kod kojih tjelesna aktivnost ima izniman značaj za zdravlje i kvalitetu života. Program „Rastem kroz pokret“ već je u prvom ciklusu pokazao vrlo dobre rezultate. Sva uključena djeca prošla su inicijalna testiranja motoričkih sposobnosti na početku programa te završna testiranja po završetku prvog dijela provedbe. Analiza rezultata pokazala je vidljiv napredak u području osnovnih motoričkih sposobnosti, posebice koordinacije, ravnoteže, agilnosti i opće tjelesne spremnosti djece.
Osim mjerljivih pokazatelja, stručni voditelji i odgojitelji primijetili su i veću sigurnost djece u izvođenju motoričkih zadataka, bolje snalaženje u grupnim aktivnostima te izraženiji interes za kretanje i sport. To nam potvrđuje da ulaganje u razvoj motoričkih znanja u najranijoj dobi donosi konkretne rezultate.
U prvom ciklusu programa sudjelovalo je 221 dijete iz šest dječjih vrtića na području Primorsko-goranske županije kroz 12 skupina, a program se tijekom ljeta privremeno zaustavlja zbog završetka pedagoške godine. Već na jesen krećemo s drugim ciklusom te planiramo uključiti nove skupine djece.
Program „Senior FIT PGŽ“ također pokazuje vrlo dobre rezultate. Korisnici su testirani na početku i na kraju prvog ciklusa programa, a rezultati ukazuju na napredak u pokretljivosti, ravnoteži i funkcionalnim sposobnostima. Jednako nas veseli i veliko zadovoljstvo sudionika koji su kroz redovito vježbanje postali aktivniji i sigurniji u svakodnevnim aktivnostima. Posebnu vrijednost programu daje suradnja sa studentima fizioterapije koji pod stručnim mentorstvom provode vježbe, prate napredak korisnika i pritom stječu vrijedno praktično iskustvo.
Titula Europske regije sporta tijekom godine povezuje sport i s drugim područjima društvenog života pa je tako, primjerice, ovogodišnji Cinehill Film Festival dobio poseban sportsko-kulturni program namijenjen posjetiteljima festivala. Koliko Vam je važno da sport izlazi iz svojih tradicionalnih okvira i povezuje se s kulturom, turizmom, obrazovanjem i drugim područjima koja mogu dodatno pridonijeti njegovoj promociji?
To nam je iznimno važno jer sport danas ima puno širu društvenu ulogu od samog natjecanja i postizanja rezultata. Upravo kroz projekt Europske regije sporta želimo pokazati da sport može biti snažan alat povezivanja različitih područja društva.
Suradnja s Cinehill Film Festivalom odličan je primjer takvog pristupa. Sport, kultura i priroda spojeni su u jedinstveno iskustvo koje privlači različite skupine ljudi. Jednako su važne i suradnje sa Sveučilištem u Rijeci, zdravstvenim ustanovama, školama, kulturnim institucijama i brojnim udrugama.
Što više povezujemo sport s drugim područjima života, to je njegov utjecaj veći i lakše dopiremo do građana koji možda nisu dio klasičnog sportskog sustava.
Iako je iza Primorsko-goranske županije tek polovica godine u ulozi Europske regije sporta, predstoji još niz programa, manifestacija i aktivnosti koje bi trebale dodatno uključiti građane u rekreaciju i sportski život. Što nas očekuje u drugom dijelu godine te koje biste projekte i događanja posebno izdvojili kao najznačajnije?
Pred nama je vrlo dinamično razdoblje. U drugom dijelu godine poseban ćemo fokus staviti na program „Prezentacija sportova“, kroz koji ćemo u gradovima i općinama diljem Primorsko-goranske županije djeci približiti sportove dostupne u njihovoj lokalnoj sredini. Smatramo da je danas važnije nego ikad dodatno motivirati djecu i mlade na uključivanje u sport jer sve prisutnija digitalizacija i sjedilački način života ostavljaju posljedice na razinu tjelesne aktivnosti. Naš je cilj upoznati djecu s mogućnostima koje imaju u svojoj blizini te ih potaknuti da pronađu sport koji će ih veseliti i dugoročno zadržati aktivnima. U planu je i organizacija sportsko-rekreativnog događanja za osobe starije životne dobi na Platku, kojim želimo dodatno promovirati aktivno i zdravo starenje te boravak u prirodi. Dolaskom hladnijeg dijela godine nastavit ćemo povezivati sport i kulturu kroz izvedbe predstave „Trening“ u nekoliko teretana i sportskih objekata diljem županije, a pripremamo i niz drugih aktivnosti te poneko iznenađenje o kojem ćemo javnost pravovremeno obavijestiti.
Naš cilj ostaje isti – omogućiti što većem broju ljudi da pronađu aktivnost koja odgovara njihovim interesima, mogućnostima i životnoj dobi te da sport postane sastavni dio svakodnevice naših građana.
Titula Europske regije sporta traje jednu godinu, no mnogi programi pokrenuti upravo zahvaljujući tom projektu imaju potencijal postati trajni dio županijskih politika. Koje biste aktivnosti voljeli nastaviti i nakon završetka 2026. godine te kakvu dugoročnu ostavštinu očekujete da će ova titula ostaviti Primorsko-goranskoj županiji i njezinim građanima?
Iskreno vjerujem da prava vrijednost ovog projekta se ne bi trebala mjeriti brojem događanja, već onime što će ostati nakon ove godine. Voljeli bismo da svi programi koje smo pokrenuli nastave živjeti i nakon 2026. godine jer se svaki od njih pokazao uspješnijim nego što smo očekivali kada smo ih osmišljavali.
Ove je godine Primorsko-goranska županija preuzela najveći dio organizacijskog i financijskog tereta kako bi novi programi zaživjeli, no za njihov nastavak važnu će ulogu imati i gradovi i općine. Županija će zainteresiranim jedinicama lokalne samouprave prenijeti stečena iskustva te i u narednim godinama ostati stručna podrška u provedbi, razvoju i jačanju ovih i sličnih programa koje su građani svih generacija vrlo dobro prihvatili. Dobra je vijest da provedba većine programa ne zahtijeva velika financijska sredstva na razini pojedine lokacije, dok su koristi za lokalnu zajednicu višestruke. Najvažniji preduvjeti su volja, suradnja i želja da se napravi nešto dobro i korisno za građane. Svaki program ima svoju posebnu vrijednost. „Divlje lige“ postale su svojevrsno srce projekta jer su okupile velik broj dionika – udruga, sportskih klubova, volontera i građana te vratile sport na igrališta, plaže i javne prostore. Program „Sport na otvorenom“ pokazao je da postoji velik interes za besplatne i dostupne aktivnosti u svim dijelovima županije.
Posebno nas veseli interes djece za programe „Rastem kroz pokret“ i „Prezentacija sportova“. Reakcije djece, roditelja, odgojitelja i učitelja pokazale su koliko je važno ulagati u stvaranje zdravih navika od najranije dobi i približiti djeci sportove dostupne u njihovoj sredini.
Program „Senior FIT PGŽ“ priča je za sebe. Njime smo željeli pokazati da osobe treće životne dobi nisu zaboravljene i da sport i rekreacija nisu rezervirani samo za mlade. Osim fizičkih dobrobiti, sudionicima su jednako važni druženje, osjećaj pripadnosti i aktivno provođenje vremena, a upravo su nam oni pokazali koliko ovakav program znači njihovoj svakodnevici. Voljeli bismo nastaviti i razvijati programe koji povezuju sport s kulturom, obrazovanjem i drugim područjima društva. Ove godine kroz predstavu „Trening“ pokazali smo da sport može biti i snažan alat za slanje važnih društvenih poruka, a već pripremamo i neke nove sadržaje u tom smjeru.
Ako bismo morali izdvojiti jednu ostavštinu koju želimo ostaviti nakon 2026. godine, onda je to uvjerenje da sport ne pripada samo sportašima, već svima. Ako smo kroz ovu titulu uspjeli potaknuti više djece na sport, više građana na rekreaciju i više lokalnih zajednica na zajedničko djelovanje, onda smo ostvarili ono najvažnije.
Jednako je važna i suradnja koju smo kroz ovaj projekt razvili između sportskih saveza i klubova, obrazovnih i zdravstvenih institucija, kulturnih ustanova, gradova i općina. Takva mreža partnerstva predstavlja veliku vrijednost i nakon završetka same titule.
Najveća ostavština koju priželjkujemo nisu brojke ni statistike, nego aktivniji građani, zdravije životne navike i svijest da sport treba biti dostupan svima. Ako nakon završetka projekta budemo imali više djece u sportu, više rekreativaca i više ljudi koji redovito brinu o svom zdravlju kroz kretanje, tada ćemo moći reći da je Europska regija sporta ostvarila svoj puni smisao.